Alguien dijo: "Los cuentos nos ayudan a enfrentarnos al mundo"

Era se una vez...

8-2-2015 a las 21:47:50 10.000 relatos y 10.000 recetas

10.001 relatos en tiocarlosproducciones

10.001 recetas en mundi-recetasdelabelasilvia

Translate

viernes, 31 de octubre de 2014

Totyiga, balea ku elefante .032

Baléa ku elefante y ney tudu bisjata jamá patadu waya y ney bisajan yapemetadji dajantu y ne fe tába ngwe nguengatyi.
Tadaxi pá tótyiga ku tenjata bensala xii jasamaney séhé ja sa puflá joney, fa y fó téney pi séa tá ké ja sa fáne jossay y jasáli. Tá dadjia batoja déxi kéhé tyia djia pé joney ba bé. Waya nonta saja jope taix, óxi ké fanei jóssay tótyiga na sé fa y ten fa elefante joximéf.
Ta da déxi sé fá balea bo ja gaden budjéguél po bó gaden van budjíguél jamangandji; se tá da juáthfela déxi da djá séhé nen bay, sé ne badála sé tótyiga bé sé ma jodo pé balea tójóso labu sé be se ten mawán pé elefante, sé jó lé tyinka ba ván budjíguél sé faney tudu óxi bojabé jódo teza bo ja jomessa ja té, sé ney tudu jozogópe.
Tá da goly se jonta ba tosá teix se jódo tezá sé ne jomessa ja tanja, ta kéne ja sa tanja sé jasa van budu ja baya ku janta, balea jasabéli elefante jasabél mindji angwe na jasabenguéf. Xii batoja oxi tódo jabenta jalma ja féney tudu patá patá, se balea bi sé fali jamada muya den omá bó, setensajóxi elefante ten fali; sé fali: jamada tótyiga m'bé bó óxi non já tanja bosala ja baya pobó be fó djá sa dja-dodjay n'gwe jada bó óndolo, se tensajóxi n'guixki ten fál.
Fó déx sé nen jada tótyiga óndolo bi toja dja sa dja dódjay.

32. La tortuga, la ballena y el elefante.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Totyiga ku balea .024

Pixí néxi naxiolo m'dji tudu tempu tempu yné tudu bijata zuntadu, fa liguilia wan djividji sin zugan guela. Ta ba da djia se tótyiga sé gagá minselem'tay ba opé balea se fal: Wa, balea, ¿id ma fe tá faku ja da bo bo ja sá kun mámanexi kityi kityi?
Déxi já bi ja mé té ba lá paxan, sé tótyiga ntan lanteja djividjil: M'te wátaba bójó ku wan tyipa lagu, ken ja fo kun joxi ken n gó: a má pamasedu bo sé msa je kúmu ku na m'na bóku mosso bó tudu.
Sé totyiga mendu sé majá ku namna dé tudu sé né poáta dantu yójó budu fodexi, se ne fo sava.

24. La tortuga y la ballena.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Soya osontyi .020

Antela sé sajá may ku medu dél; aximé osontyi dós, wan mai já pai jazadu dantu gueza pádjiL
Medu dél apé danda ta ke ja sá danda ku menjadji dél ja. Sa fa jól sé ja falé ku pajada, ta da djia sé fa pejadjidél: pejadji muya, non sájazadu, na lamajá po bó ja femuxif.
-Se pe jadjidél fal námay a m'dji pa já tajadji panapay se ja danda.
-Mengó pa ja bén ku bó sa ja fafaf, paké zugan jábo na sa ja bo jonf, ta ja da golí, panángwé bo ja sa límu, axí m'sé v'la jáli da bó. -Paké jáfe? Amu mihebó.
-Tá pa námay jasajadji, na pé néy ja sa metédohí ximafa n'gwé sa walf. Amu tenté mosso lóluya ku ja sa ten labu ken jassa jóle. Mengongo pé ney sa jamada munf.
Medumuyá femfáta bó.
Bí po bó bí bé.
Sé ney sé ba mété doluya, ixi ké ne sé mosso, se an namonexi pai janda ja toja, sam pai, waya, bantánjónsenfá?
Sé mosso dé fal kundjí sún, anto bansa kundjif m'gongo po bo kundji.
Sé mosso fali banta lombá déixi nombi sa dantu jamá vendé alidenx, ku bó den an jajá dásu janyi ké ma ba jadji ba kudji da namna muyái.
Sé men jadji dé fal axan ja mé sé sa n guixi bo fá ponó bí po bo bi m'samu, osexí n’gwé peza jóli tadaxisé y jo mesa ja pété pé mosso, sé ney fala peza, y se na sa piáoa tyadutaf.
Tadaxi se xió mosso jomesa já ta kidele, valadji ángwé ja fo bi félazandél, da jáxigadusé xigalay. Wan pay ku biska pasa jabay sé sa n'guixi yabay ku mótóma dal ku da jáwa.
Dantu pezáse y na fo tyanefá paké y pasedji si y ja mótóma dantul, na mósso tudu sa jé legué pé se sa se sá sin mosso.
Ta ke ney ba da jadji sé mossodé pongotal pé dé lazan amea pasamentu joxi fe metedoluyay se ma jadél se jólé fo jadji fo déixi.

20. Una historia de lagartos.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Soya afiyu kityi .046

Wan telasé sóya fól Agandji ja tá ku wan menveyu ku m'nadjiminadél ajasamali Afiyu Kityi nada jonta na minéski mojatu dantyifá kaja sa Afiyu Kityi, waya tela say saján sigantyi ku sa Palea ja ku méngue anta ja fo bá plá sagaf danyantu jandumátu.
Wan djiá sé Afiyu Kityi ba lalea bá plawa saga, ta ké plawa kengó tya wan ope sé ba »hoyó liba sé da jonta ku jandumé liba jagadal, non tu sé fa Afiyu Kityi sa wan namasé jolojól, mindji joxi ja fontali sa deke y kityi gau.
Jandumatu na ja sa bél gau, sé jomessa já janta dal:

Afiyu Kityi ya, Afiyu Kityi
bi pen kumbó.

Se Afiyu Kityu fa jandumatú:

Iih, memu fa pe mbi plawa dé seboke,
fape mbibo kuhmu, maa menke bif.

Ta ke bada jadji, sé da lazan pasamentu jonexi fel tudu. Sé memendé pegua dé pé pintyidu pa zugandjia pé natan ba lalea. Se na tenjóxi memendé falif, séhé ma na tató dél se v'la jaméxi, jandumatu sa, sé bada dentyi dé se jandumatu falé sé ngulel se me v'la yójó pé ba jansa, se Afiyu Kityi tya jató dé sé jomessa ja poté lásu tyipa, xii se jandumatu safé ta kidéle, batoja óxi jandumatu ba béte sa'n, waya óxi kena sa mófa y saja mindji pa bi fé la zandél.
Tá ku. Jandumatu ba baté sa'n sé bagué tyipa sé sefó dantu tyipa se jólé ba jadji ba samá n'gutu pa bi wá.
Ta ku bida ya¡ sé non jaba bé.

46. La historia de Afiyu-Kityi.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Pojodol ku mihe jandumatu .102

Wan tela sé saján pay jan mai sé ney sa ku m'na teix, y ney se jadji, ta ku yney tudu gantyi sé ney fa mendiney ku pediney y ne ngantyi za, y ne saja útul pátyi ba jua mosso ku anjajá tabaya, sé aten va ke já ope dejafenda daney se ney ten patyí; tá kéney sajay ka bá da dantu mématu gantyi sé ney da jónta ku jamagantyi teix, maix kityi be jama.
Gantyi s'kedji, sé v'la tá ké sa ja bay sé da jónta jálosso ná losso say y da jónta já namosso ke jazajól, sé ney ten fe jadji se zuntá fl' wan sossó, y lay y ney tensa jana ja dji vendá lidentyi, non tan ska jope táxi maxi metadji bé patyi détu, ja tudu be fe dal. Xi ké mó puvil.
Maxi gantyi be benda dé tu, sé da jonta já losso ximafa na mendexkityi, sé ten jaza já námosso, tá notyi kubili ka ba sánbadjuni se mosso gada djuni ma pay se lánta, sé bada mematu, sé bada wan opé dópá, sé ten sa fé janta, já janta ten bi sé wan miségu, sé ba'ba, sé tya wan santabábla sé misegu sé v'la wan jándumatu, mé notyi say ypasala kú jandumé djigasay, táda mazugadu sé tan bijadji, se medudé pindjé pé dé lazán jamáke fo mé notyi gantyi say.
Sé fal menfo zu ganjamaf. Antolo sé m'seyol, mentadaf.
Tá tanda notyi sé ¡Re ximafanja djun mé béza se mosso tan lanta sé tan v'lu, ta ké tan v'la sé lanta sé jomessa jadé má xi sé ney bada basu dópaxi donte, sé m'dja londji liba wan ópa sé bé jonenxi ké ne fé tudu, sé tan maja sé bi da jadji, tá mosso dé tan bida jadji se tan pongotemé sé tan fal jóxi me, ta da notyi xi tan ske teix djia sé ma já ba mématu ku an piól ké fi' anta ja fe pa mosso dé bay, sé ten jomessa ja jantaxi mosso dél ja jantay, ta ké sa ja janta se tanbí sé misegu sé tan fe jóxi ké ja feay sé tan v'la jandumatu, sé tén jomessa já janta.

Nyato nyanyato
nyanyalobe mi kato
alfa mi kato.

Tá ké jomessa ja janta se vá ku piól de xii sé bada dentyi jadjidél. Ta mosso dé bade ó téndé sé ngongo da budu budu, sé medu dél ten fali, pé lantela dantu piól jóli se ten lantela sé ku misegu jomesa já janta sé bay sé tanfe ameaxi menjadji dé fé óséxi. Misegu sé sajabé ósexi, mindji sé pay fa yku menjadji dé sé sajabay, sé ney tan lantela sé misegu tan jomé sa ja tanta.
Nyato nyanyato
nyanyalobe mi kato
alfa mi kato.

Sé ney tan va xiii badajadji na pay, sé ney % wan taba fessa tábadagolí sé ney tan bida jadji diney tá ké bí seney tojá misegu anto sa ja janta.
I lay mosso sa já kuzu ku ja de laza kuz, sé-pongoté játa pé fi' sé fali pé ney tudu jasá tuka ta'jadagoli péney tudu zunta ba dantul, také ney lantela séne ku piól ten jomessa já maney va, y se na sá va lóngóf sé tan maney ba jadji na pay, sé a tan fé wan tafa féssa. Tádaxi misegu jantaxí se bojo dé moléli sé ponó sé mó pe ala.
Tadaxi se ney ta gau fó deix.

102. El hombre y la mujer del fantasma.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Paxialé, totyiga ku jóssóló. 025

Paxialé, totyiga ku jóssóló bi jata ajabala, wa ya ine sajama wa mavida, daóxi tela na té kumif, dantu mavida ngutu na se sajamaf, assé fa tela ngadji. Tadaxi see paxialé sa ku gau, y pa joneinxi sa ja gau tu poguédél, ayla y ja bibe gau, joneix sa tela ku dantu meme tudu y mafé ja dél. Joneinxi tótyiga jafé se dajonta ku anjaja-magandji ku ja da jonta ku segan dé lé, sé sajalé jamangandji say séé bad'ala sé paan palidópa neinxi ké padjitudu, seixa pil dé séé bidajadji.
Fodexi sé janda ja fe jossay, jonese ké jamatu paxialé pa futaay, ja sovezal, ké tajaba jamadél pa jossólo ke ja ngongo jasa me bitadji dél bikumu. Ta jóssól be joxi sajafé se falé, jamada den lazan joxi bosaja fe tudjia no tusaja mamavida se osexi bola jomesa jata gau beza séé fali: m'saje mabobay pobo ba bé joxi n'gafé, mindji no ten jasabe pa wan pali dópa ten ponodabo wan lomba pintyidu pa baan ta kidélé paké sodadji paxialé sa je bi ma bo ba a'la bóbó.
Notyi xime sé¿ ne v'la mematu, také ne bi oja dinei tudu bixa gola gola palidópa ta ké ne bi da jadji y se nasa liguiliaf a maxii oxi n'gutu sa matu jatabaya, sééfa jamadadéli péé ne tambal, sé ne badala taka sajabay se wan pono jójónayo nense pono da totyiga séé sumpé sé fa jamada de jossolo pasé sajoxi pe tenfé oxi ten jadalai.
Dexi fé teixi djia sé nen tambai, ta kasajabai se wan ponodu pono da jóssóló sé ta wan fa kidélé, se na jontyisma pétépenei, namsé sé fa y ja jóle lizugay, se jóle se óma na kelif, ta daxi tótyiga jondé pé basu fa dópa. Ta tadjima sé pindji jamada dél pedan ta nótyi ta kubili sé ne n'tanfa pé ne tambai, ta ké ne tan bada ala se jóssó tan fe jóxi ké fe deixki odjay totyiga se óma ké, se ame bada paxialé. Se paxiale fa pa de ku ja mata pa wandjia pé n'ta%, se tótyiga fali: Djiádjingu jabi m'saje féé lóntógo mindji mausa je yaf, se paxialé falí: bo ten jafé jossai m'saje le gabo.
Tada djádjingu a ten bél ope domal sé a me ba lalea, see póu kinté kintélu ten ludjal pé metadji, séé jafa japa navin dé léa, ta ka ja pa se jaya xii, ta ka tan bi pa sé a teje ógo jababeza, tadaxí se paxi alé legali sé ten bajadji dél, ta ku bi da ya¡ se soya jaba pé.

25. El rey, la tortuga y el perro.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Paxialé mabana .026

Mabana sá jan alé ké fa pa zugangwé ku na pay na tapiba meban maxif, na mehé mosso se ja fo bay. Palea sa ku wan tótyiga ku mossodél; waya mossodel majá sé ba Mabana, sé sa Palea sé fúmu mossodel maté sé ngongobay, sé na sé jóxi péfef, sé manda na m'nadél pa ba matupadjil, ba kuta fakulú ma bi mal funda dé badá mossodél. Sehe na m'na dél tenféjoxi ké manda sé nembi sé a máli funda sé ne mabasanantony bajuengue da má funda ba'da mendiney, sé zugangwé ké ne ja fa jólí na ja ngongofá paké fundá pizamunt, xii batoja óxi bi na may dós kéney má paké y ney sa minga mosso tótyiga.
Sé né jabé, jabé ba dá ope pangola dájobo, se engue fa éngue pa p'san ba sotá funda paké funda pizamun ta ké ne ngo p'san sé ne tendé: Ih tudja tela sé jasaxi a dabó anja tadéngue se bo jábla, se bisá totyiga sé faxí sé ney pé fa líma. Sé ney rnendú sé ne na tan blaf. Se ne ja fe jósse jangóbla sé ne ja téndé joxi mé xii sé ne bada Mébana, ta ké ne badalá sé ne toja mosso totyiga bamatu, sé táké bí se adé fundadél, wayá sé séséfá tótyigá se sa dantu, fudida, také tyamá fu kuz sé sotal. Sé ne ten sa tadji, sé paxialé jósse llega oladél, sé manda sodadji ba tél, sé páxialé falí: axí bó ná tende ódji munf bo sa jé jatabayay, sin zugandola.
Ta ké sa ja tabaya ta da wandjia segadá ngutú ba djuni sé ba jada páxialé se fe wan é lontógópé ta'da pamasedú sé a pongota n'gutudu sé zugangwe fá inasébéf sé a fala pimé fudulugu se a dá kuja mata jafé josay kadadjia aja mata angwe, tadadjia se wángwe belí se pamasedu se véndél se a mé ba lalea paten badalikuja'matá sé fa pá nángwe lóngó lóngó ba benda djiliba pa nángwé kútu kútu ba benda básu, taku na m'nensse natan sa japalf se jólé sataney se badá dantu dawa se v'la obitax sé faney amú tótyiga veaku, élelé elehe.

26. La tortuga y el rey.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Obola no lotyorityori le nokonoko .066

Ajo je: Ja se¡ rijue la bola be batta. Be amma ba sese ebilako bio epa iberi bia bijem, tya o bosuba oboola bo lotyorityori lo looto luai; ba bo pobesi. Ebelo o ojua e le pele ba jiwuana e bijem bi lubo e nokonoko, ba te bijuaba. O bye abo e a para bokia ba lotae.
Obola bolo aboiye etata, ajes¡ jo lota; buae e le ele e noknoko a lo e la otte, a buero o tyobo, esari. O botyio bo jekibo jnna, o bola bule bue jero o lota e nokonoko. Bue bae asari. O bosuba etye o boya¡ na a ajora ore enokonoko. O boya¡ a: a banatwuoo ba ta pityo ole kole, ue ka paao penne? E sikole so lotyorityori, si sore etata, si e jeso o lota e nokonoko. E le poe, si bauteio o bosike bua bio. E kole ba jeri jo ikiro toutou; buae e solae soia. Elo ebari ai. La lo na e nokonoko ta jori ebuerabuera, e etye e solae na: na o le sor¡ matyilo, na ntyi a la poa. Ajo jnna, o le naere elako ose ba, nne osela.
Tue tyin ajo o bola bosuba o boya¡ e a bojori jetan a bololo. Balo be oeero obwutyi abo ekoe. 1 nobbe i tyuana na ba jesi ripoto jo ekera bilako; be le ke na o bola bo lotyorityori a la beka jnna, ba jeri ejeta be le pele reo bio, ba bo pinobierie e reo ata. E le ope a bope buela, elere e nokonoko. E erebae, e poi e bo boya a bope ata.
A bola bololo, be seere e bilako o Botuku Bote bio bua ripoto. Ba boi ba tubaerio o Botuku Bote na o buityabo a ba pao bukaelo ratye pua na je belepo na biatei. O Botuku a ajor a lem. Obola poi, etye nokonoko ai e buiam. Eleketto, a banatuo ba so¡ eso¡ a laba la tapao peno re ribotyo buela. Ba boro o Botuku na o buityabo a: Mpao pela e itoji buela la bwuato, laja e itoji ro arere sebam na so bori a lo e lotoo buela lue la. E bola bijio a lo a pityi la, buae a tem pepe tya e le elele e nokonoko. Ba ta baleboro ebelo a jerie oe wuato buela, ba tyi anna o wuato buela e nokonoko lo a. E tyuana o Botuku ene eribola a naesio ela.
E le jore, o bola a nkwua nka ba tapaa. A jero o Botuku alo, a: a ba natuom ba la pao penna e. Ba bijio, buae ba ta buatobierio. Ba jerio wuato buela be appeba jo jelo a itoji. Jele sa na ja ta jeri pepe, be a tyianne etye ba tyiamme.
Siatta kolo kolo ba, kolo.

66. El niño sarnoso y el monstruo.

Versión en lengua ambú


Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Obeba lo mmo .076

Ajo je: Ja se¡ obeba na ebelo eeba apoalesi nabba na ity oki bitwue. Na a ieri'owuaiso ai. Owuaiso aty ann eoe obobai penneeria'lo; aty ann ee asesile'bitwe.
Elon'ne, etyo'mmo bojuelo. Ommo bo bora na obebeo a la penn'alo kori esa ja operi a baribo. Nkwai, a toro penn'alo. Na o jora o buem, ue pao sa jnna obari.
Ere'bari, owaiso eki obabai j’nna, buae obabai ty a lann'atyatyo. Be lope jaba ejoba wuela, ommo a boro'boye etye a toro sootyera jo jele' ope. Obeba a pemm'alo ommo ojila; oboye e lole'naba kotya, e e eriommo. Eerabae, ommo e opi belo bio, e rei. Kalo owaiso e apura'jo a abalepijoja, a jero'mmo bio e a bo boanne'naba.
Oboye atyam alo a jiwuanlola; etyo'waiosai na tyomma e bole botyo alo elaba purila. Tue tyin'e elo oboye enaba kuba a le eer'owaisoai.

ten de lazan játud, tádaxi sé ten majadé sé ten tanja ogué pejadjidél, xii, da ameaxi dójáxi sajóli, sé ten mó pé dantu jadji.
Josay ja da non tudu 6 tándé fa n'gwe domé na sa ja gauf, pono na ja jonfaf, na té namefa'nyi na té napéf.
Ta ku bi da ya se non ten tabapé.

76. El cazador y el espíritu

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Obeba e ammotyo etue .075

Ajo je: Ja paie ebelo ja se¡ obeba na a atopi o paru ejoba buela. Abuero eria buela, ere'bari e le pala ajo, itya na oparu mmotyi bonokola. O a bilo iba a jityi epaa. Tue tyin o a bilo bita, e elo eeba a jita setyi.
Obeba e a jeri inobbe ya elo eeba a la jita naba na ejane e elo nne.
Elo ebari e le pele oparu buai, ajan na em naba je, buae na te anna na etue a botyo, tya e le selo opel'oparu. E le ba lebolo na etue a botyo, a jesi jo jubia. Ebae etue e a buekesi jnna jaba a jeri jaba. E le pele'eria ai, etue e jero'tyobo. E le boalo, etyi ole ere, kori a e tyala. O bwuaiso ai obeba e peye eole a okie ere. Ajo jnna be amma ba jesi jo loka.
Ebelo jeri jeta; etue e ba pem bio. Na ba e tyibam. Ka lo be e jesija ja bia jmmo. O bojia mmo ba bora na o lorei lue tue ba lo tyiae'o bio na ba abuero otyobo, buae be pale jo eke e jnna pua. Ba pemm a lo o bojia mmo ba bori la. Buae, ba te pele eria ba, obeba a ba joterio, ka lo een la alo etue le a bekala jnna atyi. Be a jere e riopo buela ra otya. Elo, obwuaiso bue bule bala ja jesi jo pare erobo a lo a baribo bojila a jerie e riaka re tue bosesa bio, a ri tyii ajo, a ba tyino, atyi ekie e jnna pua.
Tue tyin ajo, etue eriberi inoko ya bo alo.
Se siatta sa: na e Rupe lo opa ole, o ta takaera o la be ijelo; kori etakaeri a e, opa outubala eole ebbe.
Siatta kolo kolo ba, kolo.

75. El cazador que atrapó una cabeza.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

O lobam lua bobele .065

Ajo je: Ja se¡ eria buela rijue na re bola be apa. Be le etye, o boya' babo a ba takuero ojela joola bilo e Ombori (Luba).
Be le palé ba ba kapi o boolo omma ba ari bo, be a pueso o. E tyala ba mmotyi. Je omma a: to a pao boa bilo bie iba etuka buela, to a binoaa, to a raala, e tyala ekopiesa nno. O bule a la tapa osa. Ba papa eri o baa bola laba ¡la na o lobam lo jetyia bisu la bisu, bi lo la bi lo, biki la biki. A ja suba, ba wuey e tyala.
A bayola bao ba okie e biruta, ba batyileri, be aparana: na e laba e la bao batyo apa bata, be sa ¡la rile; kori na tyi a lo, ba tyi ana setya. Be ba ane'tye a o bola ape ba be e; buae tue to tyi a lamm.
Siatta kolo kolo ba, kolo.

65. Una discusión entre hermanos.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

O bosesepeari lo bojmate .057

Ajo je: Ja se¡ ebelo abola bar¡ bajes¡ jo ekera borao: ika, e bijmate... Je omma, e ¡la rai ke Nkatyuo. Ebelo e eba ales'o buityai.
Je elo na ba atyi eria oreka, bem bojmate. Kalo bo seia buebue, kalo bo a jmila. Ebelo atyi, obote bio se¡ ¡palo palo na botyo pao oba lele lele. Abola bari arnma bobi.o bote, be a beresio bijma.
Etyio e le pele, be amma ba basotyio, tya e Nkatyuo lo buityai. Sibelo, e Nkatyuo ba sotyio, buae e le ba sotyeso, a jeri opa'ipelo pelo o bote bio, kosa na o buityai e ba pito sotyio. Obola bua byto e a beesi esari.
Ja jetyi bilo. E etata jeteri ariola na e lele poja e jesi jo sosuela abatyo be'ria ajo bio. E ariola e ar'bola o tyobo aé, e a bo bopesi. Ebelo ele pele e ribuei ra e, e ariola eler'obola, e a bo bora: tue tyim nkwuao, o a jaalo.o loka eka e le erupu; ja a jetala bilo, e a bikireso; na bueeki jnna, e lo ale'tye a pemme o bonatuoo e Nkatyuo.
E ariola je si jo bwua. E sola sari sekie'bejuelo jnna bie ariola. Si per'eria buela a pemme o bonatuo ai, na na a aopio balo. E sola sari si tyiann'etye o botuta bue mpa jo ja. Ebelo a pelala jo mpo o botuta, a bola be Nkatyuo ba a bo bujerala pua, na ataba: lue lujerann e keu pua.
A bola be a buaro'tyobo abo. E Nkatyuo na a te anna ko buetai buae a bopei loko na o ammo je tomm tua koe. E sola sari si bo potobieria. E Nkatyuo o bo pei:elako o karibi ko e jnku buela ito ya¡. A asale'lako ai a la bela siberi lo boata bo bojmate. Elo, e Nkatyuo a boi; e le balebolo na ko'bueta ai, a bo ba jatyibiammo, a wuaro'tyobo.
Tue tyin ajo, be a pemm lele.

57. La chica y el manzano.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Na pime pojodol .001

Pa naxiolo fé ambó pa ja ta, n'gwe dós, wan pay jamay, mindji ángwe na sé fa angwe ten jatalaf, andjia, se maxi na pe ba lalea sé ya oyió da oxi ké bé sa n'dope pójódól ximaél. Sé ba jondé pe wan bassu lapa ku sa van tól, pébé jóxi ja fe sen jadji dope nensay mindji mossay tadji moso se jan'da lalea; ta ke jas'andaala, na ja de óyió tendéfa engwe tenjatalaf.
Wan pamasedu, se maxi napay ba lalea séé fe zugan xima n'dalalea, valadji pa damóse ótendéfa ye ten sa jan'gwe, ta da tadji óxi may tan bi lalea sé tembe sandopé ku moson'dalalea nexi ké fe peay, sé ya bójó pe betu, tadaxí sé fe lime sa palee tudu pé fo da jonta jóli valadji pé ne fo zunta.
Ta da déxi kene dojontul se ne zunta. Ambó bi ja ta jan egandji, kusa palaja kumángwe, y la¡ y sa jua lirnendji sa palée tudu péhé nguliney; tadaxi sé nen fa péhé ne fe wan tadji, mindji pa jadji se saku d8té van, pat'a zgandji ja sadjuni péney ta wan jodo bissan pene da kun tuduba liba, peney ja kudji kumu vánd'ala.
Zgandji bí séhé téndé fanda jani súa, sé ba jóhó, sé bé jodo, sé pindju subili, non se fa ipy zagawsé jomessa ja le jodo, séhé ney pota jódo se pono bida san sé fa maté fal jassa fódexí sé ne bibe gaw sé ne pali m'na xiexi sa jóne osse tud, sin zugan fonta.
Ta bi da ya¡ sé non jabey péhé.

1. Los primeros hombres

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Na namee dos .048

Wa pai, saku mosso dós. Se ne tudu saku wan mina napai ké nekéké kaxija sen nguixi sa mine enguef wandja se me engue mólé, se moski ma namasala, ta dadjia se inaja jonsé mina déf. Se wan mendofa jata ala falipe ma ótoze petu peepee skada ta ina ske bi nguixi keja de ke na sa nefsesa mina déL
Ta daxi fodexi se jomesa jafe laza m'na dé gau máxi ku nguxki, tabada maxhi ótendé se fa na mem dé isaje se fo te lasay peba jua antabaya pétábaya. Pé fo bibe.
Anta pe bay se fa mase pédél: Boja be faja say déxi boja bé fa jase fojo boja sé fa jaxigamu, boja bé detadu boja bé msagavu. Se fal josse sé datax.
Ta ké bé sé bada wan lubela se be wan peveyu kufalí peba tela sala da óxi sganx ma mna mie délé peba kumi, tadaxi se paxialé fa nguixii ja mata sganxi, saje jaza ku mna miedél.
Se poe sé mata sganxi se pote olea ku lunga dél ta ku sa notyiza se moyila se djuni, se angue se pota wandasu sganxi se ma mina délé se bada jadji. Se ale fapa ba jaza, se na ngof.
Ta ka ngo ba jaza se sa óxi nama se bada la ta ké ba joxió ba dél se fa pe de nguixi mata sganxile lea¡, se msa lunga ku kusan, ta daxi se a jolé maxki fotela se jaza kumina mie délé se ne pali mina nexi sa tela tudu.

48. La princesa y el monstruo.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Moxi nafobengue ku omedef ku n'ngwe dome del .087

Wan telá sé sajan piskadóló. Sé saku mosso dós, zugan namonese na sa ku m'naf. Pix neix jabi jóli y ja patyiney tudu detu detu, wan namonensay na já ngongó pa óme dé ja fa ku zugán guéf nyi n'gwe dome déf, moxki na ja sa ta vef.
Masesay ngongo saku wan sápa mosso, da óxi y samasé ngongó ku namay, jóxi ke ná ngongojof sa peney dódós ja sa ku guela.
Móxi ja sa fe guela da ome tuvé tuvedji, pixi nexi pejajdjidé ja sa dalí y na ja kunfá sé ja sá gada pe dantu jamia sé ja sa ja fenda, ta ja sa fendá sé sa óxi ke jáma ke já kudji, moxki ja kudjidjidel fésku.
Pa namsedji bé da jónta kun féfé nenxi ke ja sa kurnu olatuvédji y ja sr dantyi.
Tyipa deli ja sá ta fumadu mosó, ja sa tya zugan fenda doventu, y ja dangwé ku fenda mulfutu, y ja sa gada omedé já piska ta mosala jamatu sé ja lantá vadji mosala se ja jobo jobó se ja fe lontogopé, ta'ka jasá badjuní sé fumba já lanta te jabangwé pinya.
Masebu ku mosala ola tuvedji y ney ja sá pufia da jántu fenda d'ógó, xi ta da djia sé ney fa pé ne ba bé wan n'gwé dófia.
PC dófia na dá ney lazan n'guixi janda ja fe josséf, jóxi ké da ney lazan sa jaméxi fenda lontógo ska sé fól, y la¡ y tenda ney wan nguinyi nguinyi, pa y ne pe jadji ja sa nguixi ja fé ógó pé ney fo sé nguíxi. Ta ké ney bada jadji sé ney ten fe jonéxi ka fá peney fé tudu.
Sé ta tamba da notyi sé tan jólé guidi guidi tan bá ógó se jóssé lantal dantu dógué, ta ké ja sá badjuni se jasa da nyec, nyec, nyec. Sé lanta pé bé joxi sa ja % tomen tásay sé jua ja bé zuganjaf, sé tusán liba jadéla sé tan tendé. Nye, nyec, nyec... Ta ké játa mdjadu se jóssé ja tyamá n'da, ta ké tan ja tusan sé tan ja jomesa jáda, sé dé ótendefa jósse sa ja jadá dantu tyipa dél.
Tadadjia ku medu dél tan ba tamadé ba djuni se mósso na ja ngongó ba djunif, sé pongoté:
-Já fé ba ngo tu sanf.
-Sé falí y na padjif.
-Bam non bam dantú jotyian pa ba'djuni.
-Sé fali djuni na saja mef, sé mandé badjuni afox, ta ne bé mosso se téndé nyec, nyec, sé lanta sé fal, mse nguixi ja fe fenda fé béla, bo sé sa ja fé josay, ma já pobo sé fó opemu me nta ngongo be bof, sé pende ome fodexi.
Sé ye sé no jabapé.

87. La mujer celosa.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Mendofia valia ku ma katalina .045

Me mense sa wan menveyu ka jasan valía, waya isa fityisélu paké da sapa d'ofia sajól: masédél, isajan n'ome, mindji nam féxi sa ku mendél, se maznafa ta pé sé fo telasay pé ba Sanantonyi Palea. Ja mese ke baya¡ ta, pé bibe da tabaxi né sa je jáfé, y sa wan namasé jolojolo, y jonssé wan namosso fumosso ka ja same Katalina, se jó ten sa; ta da djia sé jaza jól, séhé nen pali wan josan mina. Axime y ney ten sa ja tende ku jada ne jóxi kene n'gojól, mie dél na sa legaduf ku amease ké ney sajatamay y n'gongo se jóxi féza ome de dentyimaxi. Sé pongota medudél sé na jade lazane. Batoja dexi ké békede lazan tadu mendél; sé pegua de pa zugandja péhé na mana m'na bawal.
Wandjia sé gada ome dé ba Agandji sé ma namna sé ma vada Palea ta ké bada jadji sogadél sehé toje bamatu, se m'djagadexí sé fo matu bi, ta ke bi se kenta se jomessa, jata nam'nabai, ta ku pay bada jadji se na bénef setala sé fa wan ja la xiganey, se jolé v'la Sanantonyi, séhé jólé xii sé bada lubela seja tendé fa sua menjadjidel seja samé sé ja kundji ku sua bójó, paké osexi él sea saje taba awa kendji.
Jonense tudu fé paké non séfa náme na ja téndénguéf tadaxi oxi kébadala y toja iney tudu mobeza.
Non jaba peyai.

45. La esposa desobediente.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Magutin ku menveyu .040

Wan tela se soya folo, sehe jóxi mosso sa telasay sa tomenta nam'na, fa janta bityil ku fá lubela. Telasay, saku wan na mosso ka ja samé Magutín ka pél pan flor, jadjidíney saku wan hógo ku sá kú fá dópa, y se nasa ja fómózó xif, bityí nenxi sa mématutudu ala sé ney ja fefadji pé; axi me kalopeta, ólé jadjidél sajam may ó buma buma, zugángwé na ja fó ya bí óla jadjidéfa da fumbáxi ja sa fénda, ja sangó dangwé luzá. Ija sa bojopoto jadjidél ja tusan jágada Magutín pa passa pé mandé bá plawa dál.
Ba toja déxi ke fáli pé limpé oió pé délazan kuz. Sé Magutín na tén pé namdjiskwanfá sé ten jomessa ja limpé oio, mindjí y ja sá ngulí fóxi pé ná luza sé fal: só sé beza, na m'na tudu jasafé gáda, m'plawa dabó béza. Ke já m'tanjafólé wa na m'na mlela xíma fan amu.
Bi lomu oió pen dabo lazan kuz, tudjá tudjia. Wan djia se jansá séhé nguli fóxi sé jomessa já loló. Ta ké ja sa loló se ja sa v'la emadobóyó pel bójó. Sé fal pe tussan pé dé lazan kuz. Tá ké tussan sé dé wan nél. Neli say jonéxi bó ja pindjetudu y ja dabó; séhe saku nél say, sé kesefa y saku jossé ómá.
Páxialé la jata modoya, modoya paké mihé dél sajá dandji, sé da fá bavan pa n'guixi ja saja limedji pa bifé paké y la dá m'ndjan néxi sa tó tudu se mihe na ja lizuf, póu nexi, sé anké limedji tu bay, na ja kulaf, zugangwe ja útu pátyi tenjé fé zugan jaf. Tá da andjia sé nó me délé, pilinxipe fa pédél: I ten saja danda pé ten ba jua anke limedji, se sa jabay, sé dajonta nu Magutín ólajadji ja tussan, sé levalí se mosso tenleval, ilay Magutín bisa ólé jadji ja jozé, séhé ya bá ope déli je jonte passamentu déli, ta ké saja beza se jassa Magutín dá nél, sé tan samé jope bi taxí se badajaméxi ke gada nél pe se má se jolí badajadji sé kudji zugan fa'dópá sé dé bebé, sé fega'nel deli se mle délé lanta se bojo lí ma jadji, ta ku fégada xi fégada paxialé se manda massedé jaza ku Magutín, sé ne pali wan sápa mina nenxi méndiney na palifa se ne ta gau.
Sé sa joxi fe ambo si wa namé jaza angwé, a jafali pé taza ku wan nome táfal pena péndé tóssef.

40. Magutín y la vieja.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Josolo ku totyiga .023

Josol ku totyiga, yney tudu jata lem: yney sa wán jamada gódó, ijól se ja danda. Familia diney já pasafey dá faku, zugángwé tan ja sá molé da fakú xi ké ney sa ja'ma. Sé ne maznafa tá pé ney fé matu, waxí yney jafó sa ku já pa lanja demtyi max, se ney fé matú nyi na ja da gól joney pé né fo kunf.
Wan pamasedu ké ne tan sa ja matu ba tyalba, sé ne fa péne pasa benda patyi dógó. Tá ka ba dalá lomé jamagantyi sé ney da jonta ja alka, ta ké ney blaalkase sé ne da jonta ján josan djielu, wan sapa djie bóbó. Sé ne ma alkasé sé ney tya fo jamagay se ne jondé pe wan jamá ke ne mo sésebé tadaxi pamasetudu se ney ja la bá ja pé ne ja má kumpa dixamentu diney.
Pów kinté kinté tudu sa kú óyó liba diney da oxi ja kan sa be ezaf: falia dine ja kún jóxi ké ne ngóngojól, na m'na na tan ja n'da jopé dodjif, zugangwé na sé jamexi ke né ja tya djie fof.
Non tu jonsé totyiga amexi ké sá dadalandél ku fengwé danaduxi sa jól, sé ngo pa jatú sa jadél.
Ta ba da wan nótyi se lantá, se v'la mematu jaméxi ke ne gada alka pé. Sé tuka alkasay ku wan patadu sé ma ixki sé fo gada pé anjamá patádu.
Ta ba dá pamasedu sé ku jamadade tótyiga majá se ney tan v'lá mematu, ta ké ney badala sé ney na befa, sé ney dá pún métésula se ne majá se neytan v'la jadji. Kaba jójósóta pé.
Jósóló na jonfa totyigaf, sé fi djihé xi fuga jó sébé sé fo kumpa wan tyinú ku wan bobolonda a ximé an tombóló. Ta dá nótyi, sé bixi bobolonda, sé ma tyinú se ba olá jadji tótyiga, se jomesa já da ja janta: Bóxi bé ma ba pé jóssé sa ja óma'ma, dadalán.
Janda mole mole, ja fa jósay. Sé ta totyiga tendé josay sé ógué dé jomesa ja dá tatata, ta ke sa sa tende fá tomboku tyinú sé pé fa ja pamet se ská fala, mendú xi ke sa ja mendu sé pé fa naxiolo désé bisán pa bi dé jatigu, ku ja fe sé ké feay ta'ku jósó jansá ke majá ké da táxi, sé lanta se ma alka se ma ba pé jamexi ke tojá ta pasedu tan bla seney tan ba dá jamexi ké ne gada alka pé se tótyiga ta labe se badantu dalba se tya bí. Da óxi ké nágada pé londjie.
Sé tósó fa pa patyí da óxi ke jonsé tótyiga fo iyandopé ba tojá ja bé jása. Pa n'gutu gadá oydiney.
Fo déxi se ne na tanté zugan pufia maxif na jonfa zuganguef nyí ba toja samba bó.

23. El perro y la tortuga.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Jassa ngaji, godo ku mumgulu .101

Tom taix ala bibeza, bi saku wan tela; tela say saku pótódóló xi ma fan no ke fa Palea, se saku wan jadji, jadji say saku wan may, wan pay ku na nome teix. Maxi ngandji aja same: jassa ngadji, paké y bi sa jan taba kuz; n'guixi metadji a jasan gódó, se n'guixi kityi a ja san mungulu paké o pe deli bi degue degue muntu. Dawan djia se pediney mandaney ba matu ba pa lanza. Sée ney be xiii ba toja matu se n'guixi ngadji subili, sée ten jomessa ja pa lanza.
Ja ta bi saan se mungulu ja ta ba dantu, d'ojal, gódó, da sée kun tudujaba xüpie, se n'guixi ngandji pa taba ponodu lanza dós kuse sa ponodu nexi mosso tan fuga paké sée fa na mendéli pa n'ta kumfa paké see sa dji na pediney sée ten tabi saan.
Mungulu ma ponodu lanza dós nen say se taba ojalim'dji se gódó fala tudu se tankumu. Se pasanxi mé té nguixi ngandji sée jomessa ja déssé dandjía pebida gódó pajada, se axi jasse déli ngadji xi se pakapé bligadu manga dópa se nta fotyaf xii se mólé, ta féxi se gódó jomessa jali se güela ku tyipa déli xía se tudu labenta sée ten mólé.
Waia daxi se mungulu jólé v'la jadji pée bada lazan jóxi Ree; se jólé mense ope déli tudu lanta wan jobo yam se tudu nabela paké degue degue muntu.
Se nan namayn teix mensai tudu mólé pé mematu; se danda pediney mandaney bafé aü v'la fe jaxigadu se póvi kinté kintélu té dól pediney se luzaney sula, se ku tempu jólidu se ney veyu se mólé bi se ten maney bahi se solla jaba pé yai.

101. El cabezota, el gordo y el flaco.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Jafe totyiga ja pow dantu dalea .011

Dantu dá saga, bi sakú totyiga dós, wan napay ku wa námay móx miela bi sá panyia, sé dja dé s'ke da góli be pow za sé fa medu dé: medumúya lemú pen ba pow, sé ten ba jóli sé ba yójo budú sé sa jamexi ké ten pow dé tudu dantu yój budu. Sé mosso de tanfal non tanke bíwa dantu teix djia pé ney bi wa namína díney non ké bé ósé xi také ney sé fó alá sé zugan limaya bé sé kumontudu.
Tá da teix djia sé ney bá dá jaméxi ké pow sé na bé nyi joja dowf. Tádaxi sé medu dél fali: pintyidu mihé mú: Ya pa ba tanifa mú zugandjia pen ta bi ku bó pa tan bi jua how paké mie bi ju bo sé no na be jóxi no bi juaf. Sé ten fál tá pa sa bó sekun hox nensay, ye na saku zuganjaf tá pa zugandjia ban tan bí jomaxif.
Tádaxi se djia passa sé tangongo pow, se n'ta fa dme dé zugánjaf sé ba lalea, sé ba dántu dalea sé pow dé túdu. Tá tan ba da dantu teix djia sé bé sé badá bójó dómal sé supia se na m'na tótyiga tu jólé bi total.
Non tu sé fá hbadalea tótyiga na ja fóndaf-sé ku na m'na dé sa janda mole, mole xí sé bi patu nénxi sa ván java sé bi sé jomessa ja daney ku bójó. Sé ney pota engwé labu, se ba angwé sé pota wan ope, xii sé ney. Lanta dantu dáwa, sé maney ba da jamexi pejadjidél sa, ta ke ba jóhóyo ba bé ney sé fáli: angwé faté labu, angwé fa té wan pena, mindji anto se mú kélé fa bo na sé biska kun how tuduf, fódéxi sé tótyiga ja pow dantu dale, dajantu paná tanku mé how tud, paké y ja pé sé a ja kume how tudu.
Ja pa sa já y ba pe how dantu daleaf m'kéléfa tótyiga nasje té dantu munduf, ta daxí pa namsedji bé sé joxi ké ja pow dantu dalea. Ta ku bi ya¡ se non ja ba pé.

11. ¿Por qué la tortuga de mar pone sus huevos en la arena?

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Galu n'ganyia nu paata .014

Wan tela se solla folo, se sajan galu nganyia ku wamp paata, se wangwé méssé wangwé sée ney jaza. M'dji jazá say ké ney jazaai; na seesta jazamentu ja féfé xifa paké a jafa: pójó ku pójó; paata ku paata. Ku tempu jólidu see da xióló pa galu n'ganyia 6 tendé fa may jadji deli, mama paata na sa ja fólf taba bi jadji dji bójó tadjai y ja toja jadji sunzu, sée na ja bé kum fa midji mama paata jassa libajama v'la tyipabanku kulazan bójó fa is jadanx. Se pay n'ganyia ja fé kumu sée ja jadji ku ja tudu, da wan pamassedu sée pay fa isaja matu ba tyalba, sée fee xima fanja issé beza, sée tan da voto sée jondé pé bassu jama. Na da wan vedjifá sé be sée lanta sée pentya 6 gué gavu sé bajadji kumu, sée kumpa kum taba sé tuka bitidu, sée ma zété d'ógué nexi gagau maxi sé d'ógué, na dan védjifa se bi sée wan pay paata se lanta jadji se ba liba jadela se tussan, sezwaia na mosso se may va fo saan se tya kumpé meza séeney kumu sé mey bébé. Se liguilía ten vada saan ku bugu ku baga ku jatúd; se óxi da gwalise a lanta jotyiá, se a fanté fanté nenxi sa palee tudu. Se ta ta bé fad'ola saja pono ja be banda tadjia se xióló pa paata ma kuzu se tanda tax bajadjidél. Todo joneixi fé ai galu n'ganyia sa bassu jama sée be tudu; ta o'la da, sée sé fo tabaya se fali pe maia bobiza. Odje dantyi den pajada maxiku odjiatudu. Se galu nganyia passa bassan ba tussan sé jonte todo joneixi passa tudu; se také falijaba ku paxanxi saja meteli sée dee ku bójó sée nguleli. Waia fodexi se na nganyia nta ja fo bé jama paata ja passaf.
Paké vila namigu d'alma diney. Se ¡ay se sollajaba pé.

14. El gallo y la cucaracha.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Foli zanja bobo majaku .010

Dantu mematu tela nagul saku wa sapa limaya, massu, ku bahabu... Tempu tempu iney bi ja ta wa ja ma'soso, n'guixi bi jada odji sa lian n'guixi ja fatali asaje de ku jata mata, za pa n'gutukumel.
Tótyiga se bi jakendé kú jók, jantu jossay dja tudu y ja djuni tadji.
Wan pamasedu kun'gutu lanta se atoja ógué djingwe tudu tyintyi laba, tádaxi n'gutudu v'la ódatótyiga, tadaxi sé fa jayféf; sé apéxi, mindjí a janda jua passenguíxi fé josay pa póma lidabél.
Anta ja fé pa tótyíga ba djuni, séé ma wan faj'a, sé pé wan'gatyidél pa n'guixi tenje limpazaja péli ba bagal. Oxi djunimangu tudu, se majaku lant'a se jomessa ja lontógó péngwé. Ta ku óna dédé sé be ja ku totyiga ja tyabilin sé be pé ba limpa pé tótyíga, ixi kébe mosso se zanja dé jomessa ja fe sánguipata pata.
Batoja ku fidase na tan sojaf, xiké mólé motyi totyiga, tadaxí, taka bél pamassedu xi sé a de ku ja mata se a me p'san se ngutud kumél, fodexí se majaku foli zanja dé ja bóbó.

10. El culo rojo del macaco.

Versión en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050

Eribola e jntyatya .064

Ajo je: Ja se¡ boye la wuaisó na ba oki bola be apa, bobele la wueta. Je elo, ba batekori jo ekera e jntyatya e eribola.
A bola ba batyinno, ale ba are'tele ai. O bola wuari wue e paro la otya, a boie'jntyatya, a buero'bese. O bola bobe e le ke eriua ro wuetai, a bori, a botyileri jaba ja toko toko. E a jes'obese le jntyatya. E le pele a baye bai a: nta pao anna etye o buentamm ee. Kori a le ba a jetye tele ai.
Je le jete biea, ja se¡ abeba na ba nteerie'paru biabo ajo bio o bola wuari a tyileri jo ja; kalo be oi la se siberi:

wuana, buele itele,
wuana, bue le itele,
na o l'iteri, o la jela...
o bobelem a lo'ri
boola vue jntyatya,
e ¡la rae ko wuaka,
e ¡la rae ko wuaka.

Abeba ba jer'o bese, ba se¡ o boatta. Eria emma e jesa ajo; oberi bo bola wuari e le nao opele'tye o bola entrioe, e siberi atyi sa:

e mme, e mme, wue le itele,
e mme, e mme, wue le itele,
na o l'iteri, o la jela...
o bobelem a lo'ri
boola bue jntyatya,
e ¡la rae ko wuaka,
e ¡la rae ko wuaka.

O boye bue bae e le pele'rua, atyi e siberi sa:

e nta, e nta, wue le itele
e nta, e nta, wue le itele

na o l'iteri o la jela...
o bobelem a lo'ri
boola bue jntyatya
e ¡la rae ko wuaka
e lid rae ko wuaka.

A batyo amma be ann ee e ajetyi e. E nta a boi e sioba sai e oro o bobele obe obe o oro o bwuetai.
Ee rijue, re atyianna ri toki tolae.
Siatta kolo kolo ba, kolo.

64. La flor maravillosa.

Version en lengua ambú

Fuente: Jacint Creus/Mª Antonia Brunat

0.111.1 anonimo (guinea ecuatorial) - 050